„Svako se može utopiti, ali niko ne bi trebao“

Svetski dan prevencije utapanja, proglašen Rezolucijom Generalne skupštine UN  ARES/75/273 „Globalna prevencija utapanja“ iz aprila 2021. godine, obeležava se četvrti put od ustanovljenja, 25. jula, pod sloganom: „Svako se može utopiti, ali niko ne bi trebao.“

Sve zainteresovane strane se pozivaju da obeleže Svetski dan prevencije utapanja, podižući svest o šest, na dokazima zasnovanih, jeftinih intervencija prevencije utapanja, naglašavajući potrebu za hitnim, koordinisanim i multisektorskim delovanjem na proverenim merama, koje zemlje i organizacije mogu koristiti da drastično smanje rizik od utapanja, kao što su:

  1. Postaviti barijere koje kontrolišu pristup vodi
  • izostanak ili neadekvatan nadzor,
  • nedostatak barijera za sprečavanje pristupa vodi i
  • niska svesnost o opasnosti kod odraslih koji čuvaju decu.
  1. Omogućiti bezbedna mesta, daleko od vode, za čuvanje dece predškolskog uzrasta, sa osposobljenim pružaocima ovih usluga
  1. Podučavati veštini plivanja (obuke neplivača), bezbednosti na vodi i bezbednog spasavanja

Mnogi gradovi na rekama besplatno obuče decu za plivanje, ako to ne savladaju do 7-8. godine života.

Najbolje bi bilo da svi koristimo samo uređene plaže predviđene za plivanje (bove ograničavaju zonu za plivače, postoje uputstva za upotrebu i spasilačka služba). Plažu je najbolje koristiti u radno vreme spasioca, a plivati samo u obeleženim zonama. Ovo naročito treba praktikovati kada idemo sa decom i objašnjavati im da je najbolje, tokom celog odrastanja, da na plaže idu sa odraslima.

Neplivači ulaze u vodu samo sa odraslim plivačem, uz bezbednosni prsluk ili sertifikovane gume za neplivače.

  1. Obučavanje posmatrača i namernika u bezbednom spasavanju i reanimaciji
  1. Uspostaviti i sprovoditi propise o bezbednoj plovidbi, transportu i trajektima i
  1. Poboljšati upravljanje rizikom od poplava.

Tokom 2023. godine, 76. Svetska zdravstvena skupština SZO usvojila je prvu rezoluciju o prevenciji utapanja: „Ubrzavanje akcije na globalnoj prevenciji utapanja“ (Accelerating action on global drowning prevention). Rezolucija prihvata poziv Generalne skupštine Ujedinjenih nacija da SZO koordinira aktivnosti u okviru sistema UN na prevenciji utapanja i omogući obeležavanje Svetskog dana prevencije utapanja, 25. jula, svake godine.

Ovaj događaj globalnog karaktera služi kao prilika da se istakne tragičan i dalekosežan uticaj utapanja na porodice i zajednice i da se ponude rešenja kako bi se utapanja sprečila i spasili životi.

Procenjuje se da se svake godine u svetu utopi 236.000 ljudi, a utapanje je među deset vodećih uzroka smrti dece i omladine uzrasta od 1 do 24 godine. Više od 90% smrtnih slučajeva utopljenika dešava se u rekama, jezerima, bunarima i rezervoarima za vodu u domaćinstvima, kao i u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, pri čemu su deca i adolescenti u ruralnim područjima više pogođeni.

Utapanje i brojevi:

  • Utapanje je uzrok više od 2,5 miliona smrtnih slučajeva u svetu koji se mogu sprečiti u toku protekle decenije (ovaj broj ne uključuje slučajeve koji se mogu pripisati katastrofama poput poplava i incidenata u vodnom saobraćaju);
  • SZO procenjuje da je 2019. godine 235.600 ljudi u svetu umrlo usled utapanja, što je ekvivalentno 650 smrtnih slučajeva svakog dana, 26 svakog sata – tiha epidemija smrtnih slučajeva koji se mogu sprečiti;
  • To je značajno međunarodno pitanje koje do danas ostaje uglavnom neprepoznato u odnosu na njegovu veličinu i posledice;
  • Utapanje je među deset vodećih uzroka smrti kod dece i mladih uzrasta od 1 do 24 godine u svakom regionu sveta;
  • Više od 90% smrtnih slučajeva usled utapanja dešava se u rekama, jezerima, bunarima, posudama za skladištenje vode u domaćinstvu i bazenima za plivanje, kao i u slabo i srednje razvijenim zemljama;
  • Katastrofe povezane sa poplavama sve više pogađaju milione ljudi širom sveta, delimično zbog povećanja štetnog uticaja klimatskih promena, a utapanje je vodeći uzrok smrti tokom poplava;
  • Preko 60% svih smrtnih slučajeva utopljenika je u regionima zapadnog Pacifika i jugoistočne Azije. Stope umrlih od utapanja na 100.000 stanovnika su najviše u regionu zapadnog Pacifika, a zatim u afričkom regionu;
  • Stope utapanja razlikuju se za preko 68 puta između zemalja sa najnižom i najvećom stopom;

U Srbiji je tokom 2022. godine zabeleženo 72 smrtna slučaja usled davljenja i potapanja, od toga 53 (73,6%) među osobama muškog pola, a 19 (26,4%) među osobama ženskog pola. Od ukupnog broja slučajeva, 26 ih se desilo u Vojvodini (36,1%). U Srbiji je 2022. godine, od ukupnog broja slučajeva, 9,7% bilo među decom i mladima do 19 godina, 50% slučajeva su osobe dobi 60 i više godina a ostali su osobe dobi 20-59 godina (40,3%). U Vojvodini je iste godine od ukupnog broja slučajeva 7,7% bilo među decom i mladima do 19 godina, 61,5% slučajeva su osobe dobi 60 i više godina a ostali su osobe dobi 20-59 godina (30,8%).

Utapanje je problem koji pogađa sve nacije sveta. Ono se može svakom desiti, ali nikom ne bi trebalo da se desi, jer se svako utapanje može sprečiti organizovanim merama društva.

Obuka neplivača uzrasta od 5 do 11 godina je jedna od najboljih mera prevencije utapanja, naročito u gradovima na velikim rekama.

Izvor:

https://izjzv.org.rs/?lng=&cir=&link=3-15-4208

Ostavite odgovor